Političarka, predsjednica ženskoga ogranka Europske pučke stranke i bivša članica Europskoga parlamenta (1989. – 2014.). Također je bila članica Bundestaga (1974. – 1983. i 1985. – 1989.). Članica je konzervativne Kršćanske demokratske zajednice (CDU-a), koja pripada Europskoj pučkoj stranci. Pet je godina predsjedavala Europskim odborom za kulturu i obrazovanje (2009. – 2014.).

Trenutno predsjedava Francusko-njemačkom fondacijom za kulturnu suradnju, generalna je tajnica Francusko-njemačkoga vijeća za kulturu, predsjednica je Europskoga sajma knjiga za djecu, potpredsjednica Europskoga pokreta Saar, predsjednica Europskoga udruženja za obrazovanje odraslih Saar te predsjednica Instituta Robert Schuman u Budimpešti.

Rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Režirao je i producirao uspješnu komediju Što je muškarac bez brkova?, koja je privukla najveći broj gledatelja u hrvatska kina u 2006. godini i koja je ovjenčana nagradom publike Zlatna vrata Pule. Film je ujedno prikazan na više od 30 međunarodnih filmskih festivala. Prije toga napisao je, režirao i producirao dva dokumentarna filma (Svijet je velik i Bil jedon), kao i svoj prvi igrani film Puška za uspavljivanje. Kao režiser i scenarist Hribar je autor Hrvatskih katedrala, televizijskoga filma za HRT, i kratkoga filma Između Zaghlula & Zahariasa u produkciji Tuna filma. Godine 2001. režirao je televizijsku seriju Novo doba za HRT. Nagrađen je nekoliko puta Oktavijanom: za igrani film Puška za uspavljivanje, za dokumentarni film Bil jedon i kratki film Između Zaghlula & Zahariasa.

Od studenoga 2010. Hribar je član Upravnoga odbora Europskoga udruženja filmskih redatelja (FERA-e). U rujnu 2010. imenovan je ravnateljem Hrvatskoga audiovizualnog centra.

Izvršna producentica koja je osnovala Ideal Filmworks, tvrtku fokusiranu ponajprije na omogućivanje sredstava za razvoj i produkciju. Surađuje s producentima dugometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, kao i kvalitetnih televizijskih dramskih djela. Financijska sredstva za produkciju filmova osigurava putem međunarodnih koprodukcija, privlačeći u isto vrijeme televizijske kuće, distributere, prodajne zastupnike, regionalne i nacionalne fondove te sustave poreznih olakšica. Često se zna uključiti i u marketinške i promidžbene kampanje na području Kanade i SAD-a, koristeći distributerska znanja i vještine. Radeći isključivo u prikazivačkome industrijskom sektoru, njezina tvrtka također savjetuje producente o načinu poslovanja prilikom planiranja i vođenja tvrtki te vladine organizacije prilikom organiziranja različitih sustava podrške i politika. Redovito vodi radionice na temu strateškoga planiranja za europske producentske tvrtke s ciljem poboljšanja pozicija u okviru međunarodnoga tržišta. U suradnji s drugim međunarodnim stručnjacima aktivno pridonosi diskusijama na temu razvoja novih poslovnih rješenja. Producente ujedno podučava u području koprodukcija i novih financijskih izvora prihoda unutar radionica EAVE, MAIA i drugih programa usavršavanja koje podupire Potprogram MEDIA i EuroMed.

Od 2015. radi u Europskoj komisiji, pri Odjelu audiovizualne industrije i Potprograma MEDIA, na poziciji nacionalnoga stručnjaka druge razine. Prethodno je bila voditeljica osoblja državnoga savjetnika za civilno društvo i građansko sudjelovanje Vlade Savezne pokrajine Baden-Württemberg, zatim voditeljica osoblja Odbora regija, građanskoga sudjelovanja i trgovinskih ugovora u Delegaciji Baden-Württemberg pri Europskoj uniji. Bavila se i pitanjima kulture i medija kao članica nadzornoga tijela tvrtke Film- und Medienfestival, koja vodi Stuttgartski festival animiranoga filma. Posjeduje magisterij iz političkih znanosti, komunikacijske znanosti i psihologije.

Posjeduje magisterij iz područja audiovizualnih studija te diplomu iz područja filmskih studija Sveučilišta Paris I Panthéon – Sorbonne. Bavila se montažom ne samo na praktičnoj već i teorijskoj razini: u privatnim i državnim filmskim školama držala je kolegije iz montaže i oblikovanja zvuka. Radila je i kao voditeljica audiovizualne produkcije (Lambrakis Group, 1999. – 2005.), a njezini su članci objavljeni u mnogim knjigama i relevantnim časopisima. Osnivačica je web platforme posvećene balkanskomu filmu AltCine.

Posjeduje diplomu iz međunarodnih odnosa ( glavni smjer) i psihologije (podsmjer). Većinu svog radnog iskustva stekla je pri Ministarstvu kulture, u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju, gdje je bila odgovorna za međunarodne kulturne razmjene između Hrvatske i drugih zemalja, ali jednako tako i za organizaciju hrvatskog filmskog predstavljanja u Berlinu i Cannesu. Od 2008. godine aktivno sudjeluje u osnivanju Hrvatskoga audiovizualnog centra, gdje i ostaje nakon što ju Europska komisija imenuje voditeljicom MEDIA deska Hrvatske. Na temelju uspješnih rezultata u osiguravanju europskih sredstava iz Programa MEDIA te cjelokupna doprinosa u promicanju hrvatskoga filma Hrvatska udruga producenata dodjeljuje joj prvu nagradu „Albert Kapović“ 2010. u okviru Zagreb Film Festivala. Kao voditeljica MEDIA deska Hrvatske (današnjeg Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA) aktivno sudjeluje u organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – bitnih instrumenta naobrazbe, informiranja i umrežavanja kako hrvatskih, tako i hrvatskih i europskih filmskih profesionalaca.

Magistrirala europsko pravo. Nakon što je stekla i diplomu iz pisanja scenarija i filmske analize na Fakultetu Libre u Bruxellesu, nastavila je daljnje istraživanje u području filmoloških studija. Prije negoli se pridružila Programu MEDIA 2000. godine, unutar kojega se specijalizirala za razvoj filmskih projekata, pet je godina radila i kao audiovizualna konzultantica. Trenutno je voditeljica Odjela za promociju, kontinuirano usavršavanje i festivale u Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA-i).

Filmski redatelj i producent. Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Tirani. Trenutno je na poziciji ravnatelja Albanskoga nacionalnog centra kinematografije, službene institucije albanskoga filma. Također je član Europske filmske akademije, osnivač i predsjednik Filmske komisije Albanije. Pokretač je i Međunarodnoga filmskog festivala u Tirani, prvoga međunarodnog filmskog festivala u Albaniji. Među filmovima koje je producirao ističu se nagrađivani Honeymoons, La Nave Dolce i Here Be Dragons.

Magistrirao je povijesti umjetnosti. Od 1997. do 2002. ravnatelj je Centra Soros – fonda za umjetnosti (u nadležnosti mu je financijsko i programsko planiranje kao i suradnja s bugarskim i međunarodnim kulturnim organizacijama i nevladinim udrugama). Godine 2002. – 2003. vanjski je predavač na Nacionalnoj umjetničkoj akademiji u Sofiji. Iste godine, 2002., postaje administrativnim ravnateljem Glazbene televizije, a od 2004. do 2006. u istoj je televizijskoj kući savjetnik ravnatelja. Godine 2004. godine postaje voditeljem MEDIA deska Bugarske, a od 2015. također je v. d. ravnatelja Bugarskoga nacionalnog filmskog centra.

Diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramske umjetnosti u Beogradu. Radio je kao organizator festivala MOLDIST u Ukrajini i 36. izdanja festivala BITEF, kao autor reklamnih tekstova (copywriter) u agenciji PUBLICIS te je bio glavni urednik časopisa Yellow Cab. Također je surađivao na nekoliko kazališnih predstava (Hamlet, U samoći pamučnih polja), bio je showrunner nekoliko TV showova (Yellow Cab, 92 priče o Beogradu, Što jedemo), napisao je scenarij za televizijsku seriju Šesto čulo i Vojna akademija, a koautor je scenarija za filmove Četvrti čovjek i Vojna akademija 2. Bio je selektor za kazališni festival BELEF 2007. Redovito piše kazališne kritike u društveno-političkome magazinu NIN. Nagrađen je za kazališnu kritiku u okviru 58. izdanja Sterijina pozorja i to za tekst Prazna recitacija. Bio je urednik filmskih programa Doma Omladine u Beogradu od 2005. do 2015. Danas obnaša funkciju ravnatelja Filmskoga centra Srbije i potpredsjednika Udruge scenarista Srbije.

Izvršni direktor Filmske komisije Malte. U posljednje četiri godine radio je na raznim projektima, uključujući praćenje produkcije, a donedavno je bio i na poziciji koordinatora sufinancirane europske inicijative usavršavanja čija je namjera bila osnažiti i unaprijediti vještine malteških profesionalnih filmskih ekipa u okviru i iznad njihovih zadaća. Također je bio koordinator malteških partnera u projektima kao što su EuroScreen, Interreg, s naglaskom na turizmu na malome ekranu. Intenzivno se bavio istraživanjem malteške kinematografske povijesti te je zaslužan za osnivanje zaklade Snimljeno na Malti, nevladine malteške organizacije posvećene istraživanju, dokumentiranju i podizanju svijesti o dugoj povijesti filmskoga snimanja na otoku. Jean Pierre je, zajedno s Charlijem Cauchijem, uredio knjigu Svjetske filmske lokacije: Malta (Intellect, 2015.) te je bio autor brojnih članaka o Malti, njezinim lokacijama i kinematografskoj povijesti u različitim lokalnim publikacijama.

Karijeru započela 1987. godine kao scenaristička urednica i producentica suradnica u okviru Dramskoga odjela Hrvatske radiotelevizije (HRT-a). Po završetku Britanske nacionalne škole za film i televiziju (NFTS-a) radila je u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj u svojstvu nezavisne producentice i radijske producentice za BBC. U listopadu 2007. pridružila se užemu timu novoosnovanoga Hrvatskog audiovizualnog centra. Od ožujka 2010. do lipnja 2012. godine bila je umjetnička savjetnica za razvoj u okviru Hrvatskoga audiovizualnog centra te od siječnja 2013. do siječnja 2015. i ponovno od srpnja 2016. umjetnička savjetnica za manjinske koprodukcije. Članica je Povjerenstva Hrvatskoga audiovizualnog centra za poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, koje je nadležno za porezne olakšice za audiovizualnu proizvodnju u Hrvatskoj. Također je koautorica Nacionalnoga programa promicanja audiovizualnoga stvaralaštva 2010. – 2014. Bila je i nacionalna predstavnica u Upravnome odboru Eurimagesa od 2009. do lipnja 2016. Članica je Europske filmske akademije te Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije.

Pravnica s iskustvom te ovlaštena računovotkinja koja je svoju karijeru započela kao učiteljica na Obali Bjelokosti. Prije negoli se 2006. pridružila Eurimagesu, i to na poziciji zamjenice ravnatelja, radila je najprije u Odjelu za internu kontrolu (2001.), a zatim i kao zamjenica ravnatelja Odjela za unutarnju reviziju. Trenutno je zadužena za administrativni i financijski menadžment Eurimagesa te za distribuciju i prikazivanje programa kojemu je dodijeljena financijska potpora. Tijekom posljednjih triju godina vodila je studijsku grupu „Ravnopravnost spolova“ radeći na implementaciji sustava podataka o ravnopravnosti spolova, baveći se ujedno organiziranjem analize i izdavanjem studija Fonda, kao i izradom nacrta strategije o ravnopravnosti spolova u okviru Eurimagesa, a za potrebe europske filmske industrije. Članica je Europske audiovizualne mreže žena (EWA-e).

Producentica je u okviru Nacionalnoga filmskog odbora – studija animacije. Od siječnja 2014. godine usavršava se kao produkcijska menadžerica te asistentica produkcije i to na konvencionalnim, interaktivnim i hibridnim dokumentarcima i animiranim filmovima. Također je režirala dokumentarac Vitezovi Orlanda (2007.) te sudjelovala u njegovu pisanju. Radila je i na montaži kratkoga filma Nedjelja u režiji Patricka Doyona, nominiranoga za nagradu Oscar, 3D kratkoga filma Pinkyjev kraj u režiji Claire Blanchet, kao i triju edicija filmova renomiranoga programa Hothouse Nacionalnoga filmskog odbora. Nedavno je koproducirala u suradnji s Marcy Page Donald McWilliams njezin animirani film Norman McLaren: Animated Musician, Krvavi manifesto u režiji Theodora Usheva (nagrada Prix Créativité, Festival du nouveau cinema 2015.), Moj srčani udar Sheldona Cohena (najbolja animacija na Međunarodnome festivalu kratkoga filma u Ottawi 2016.) te Minotaur Munra Fergusona (verzije VR i dome).

Direktorica međunarodnoga koprodukcijskog sajma žanrovskog filma Frontières te jedna od voditeljica Fanatasia Film Festivala, najvećega žanrovskog filmskog festivala u Sjevernoj Americi. Posjeduje više od deset godina iskustva u festivalskome menadžmentu i filmskome programiranju i to na funkcijama u okviru Toronto Film Festivala, Kanadskoga filmskog centra, Mode u filmu i Muzeja pokretnih slika. Posjeduje i savjetodavnu ulogu za programe Nordic Genre Boost, Shudder Labs i Žene u filmu i na televiziji. Ove je godine Frontières osnažio i proširio svoj međunarodni profil partnerstvom s događanjem Marché du Film iz Cannesa, čime će se naglasak staviti na umrežavanje žanrovskih događanja u Cannesu, a pod zastavom Frontièresa. Partnerstvo ovih dvaju filmskih događanja uključivat će također nove inicijative unutar međunarodne žanrovske filmske industrije diljem čitave Europe.

Diplomirala komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomantica je međunarodne profesionalne škole EAVE-a, članica ACE-a, inicijative Producers on Move i Europske filmske akademije. Kao producentica potpisala je više od dvadeset dugometražnih igranih filmova, nekoliko TV serija i cijeli niz kratkih filmova. Za svoje je filmove primila gotovo dvjesto, uglavnom međunarodnih, filmskih nagrada; dva su joj se filma ujedno našla u kategoriji najgledanijih filmova godine na domaćem tržištu. Posljednji su dugometražni filmovi koje je producirala Kosac Zvonimira Jurića koji je svjetsku premijeru imao na Toronto FF 2014., Zvizdan Dalibora Matanića koji je premijeru imao u Cannesu 2015., gdje je ovjenčan nagradom žirija, nakon koje je uslijedilo još 27 drugih, nominacija za Lux Prize i predstavljanje Hrvatske u utrci za Oscara, te Ne gledaj mi u pijat koji je premijerno prikazan u programu Venice Days 2016. godine.

Bila i još uvijek jest dio produkcijskih timova velikoga broja dugometražnih igranih i kratkih filmova, uključujući Zlogonje redatelja Raška Miljkovića, Tamo i ovdje u režiji Darka Lunglova, Odumiranje redatelja Miloša Pusića i srpsko-korejsku koprodukciju filma Tenor. Senzibilizirana je za pitanja društvene odgovornosti i jedna je od osnivačica te članica Upravnoga odbora novina LICE ULICE koje prodaju ranjive socijalne skupine. Bila je producentica projekta Film u Beogradu – lokacijski vodič za Skupštinu grada Beograda. Pohađa treću godinu znanstvenoga doktorskog studija na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Producentica je svečanosti otvorenja Univerzijade 2010., za što je primila Nagradu grada Beograda.

Direktor Sarajevo film festivala. Osnovao ga je 1995. godine zajedno s Obala Art Centrom, pretvorivši ga u trenutno jedan od najutjecajnijih filmskih festivala u Europi. Festival 2007. godine pokreće i edukativnu platformu u vidu Sarajevo Talent Kampusa za one koji predstavljaju budućnost regionalne kinematografije. Godine 2003. inicirao je i razvio koprodukcijski sajam CineLink s ciljem pružanja podrške razvoju regionalne kinematografije, otkrivanja novih talenata i lansiranja novih projekata u okviru širega europskog tržišta. Mirsad Purivatra je i producent filma Cirkus Kolumbija redatelja Danisa Tanovića, koproducent filma Bilo jednom u Anadoliji redatelja Nurija Bilgea Ceylana te koproducent filma Sieranevada redatelja Cristija Puiua. Također radi kao profesor produkcije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Osnovao je 1994. tvrtku Tetraktys Films, koja unutar ciparskog audiovizualnoga sektora ubrzo postaje jednom od najaktivnijih producentskih tvrtki. Riječ je također o jedinoj lokalnoj tvrtki čije su filmske uspješnice, njih četiri, nastale uz potporu Potprograma MEDIA. Teme filmova podrazumijevaju raspon od onih koje analiziraju pojedine aspekte umjetnosti i kulture do onih kojima se propituje društveno-politička problematika. Potrebno je istaknuti recentan dokumentarac Velika božica Cipra te projekt u razvoju Kralj Kinyras – voljeni veliki svećenik božice Afrodite. U pogledu obradbe društveno-političke tematike treba izdvojiti dokumentarce kao što su Murid, završen 2010., zatim Nestala Fetine, koji je trenutno u postprodukciji, te novi projekt u razvoju Pozicioniranje europskih žena u okviru STEM-a.

Rođen u Novome Mestu, u Sloveniji. Posjeduje magisterij iz studija medija i komunikacije te diplomu iz ekonomije. Radi kao dio kreativnoga i poslovnoga tandema s redateljem Žigom Vircom. U područje filma, videa i televizijske produkcije ušao je 1992. godine osnovavši obiteljsku tvrtku Studio Virc. Nekoliko je godina bio fokusiran na segment komercijalnih reklama i televizijske produkcije te je producirao više od 700 korporativnih videouradaka, televizijskih reklama i showova. Svoj osobni i profesionalni proboj ostvaruje dokumenatarno-igranim filmom Houston, imamo problem! u režiji Žige Virca. Film je većinska slovenska koprodukcija, nastao u suradnji s Hrvatskom (Nukleus film), Njemačkom (Sutor Kolonko), Češkom (HBO Europa) i Katarom. U podlozi je filma kompleksan portfolio sufinancijera i televizija kao što su Potprogram MEDIA, Filmski centar Slovenije, Hrvatski audiovizualni centar, Westdeutscher Rundfunk, HBO Europe, DCM. Houston, imamo problem! najgledaniji je slovenski film u posljednje dvije godine, koji je istovremeno uspješnu festivalsku karijeru (Tribeca New York, Karlovy Vary, BFI London, Pula FF, Prizren i drugi festivali A kategorije u skorijoj budućnosti).